Zaključci sa „Dugog stola“

U subotu, 1. Septembra 2007. doneseni su zaključci „Internacionalne saradnje za sjećanje“, sedmice koju su organizovale asocijacije Tuzlanska amica iz Tuzle, BiH i Fundacije Alexander Langer iz Bolzana, Italija. Među učesnicima bilo je predestavnika lokalnih organizacija i lokalnog stanovništva, eksperata i zainteresovanih ljudi iz raznih dijelova Bosne, zemalja bivše Yugoslavije, Italije i Njemačke, kao i preživjelih svjedoka genocida iz Rwande iz 1994. godine.

Grad Srebrenica bio je duboko pogođen ratom u Bosni i zemljama bivše Yugoslavije, koji je prouzročio patnju i smrt na svim stranama i okončao se genocidom preko 8,000 Muslimana, koji je posvjedočen totalnom ravnodušnošću ostatka Evrope i svjeta.

Danas, 12 godina nakon završetka oružanog sukoba, kobne posljedice još uvijek su vidljive u gradu: razrušene kuće, drastično smanjena populacija sa malo djece, duboka bol nebrojenih porodica i ekstremne poteskoće vezane za povratak izbjeglica u grad.

„Dugi stol“, mjesto za debatu i izmjenu ideja međunarodnih eksperata, odigrao je ključnu ulogu brojnih susreta, seminara, radionica i javnih tribina organizovanih tokom internacionalne sedmice. Sa „Dugoga stola“ donijeti su slijedeći zaključci:

1. Neophodno je da se istina o Srebreničkom genocidu reafirmiše i da se to znanje proslijedi dalje.

2. Neophodno je da društvo i institucije prepoznaju žrtve genocida kao takve.

3. Neophodno je da se pred sudom osude oni koji su genocid naredili i počinili ga.

4. Neophodno je da se pruži pomoć cjelom društvu Srebrenice koje još uvijek pati od posljedica rata i genocida i zavjere ćutnje.

Prema učesnicima „Dugog stola“ sve gore navedeno predstavlja preduvjete za izgradnju kolektivne memorije genocida i svih zločina počinjenih prije i poslije genocida. Takvu bi kolektivnu memoriju trebalo brinuti i čuvati na račun budućih generacija. Samo na taj način omogućilo bi se onima koji su proživjeli genocid u Srebrenici, a pogotovo njihovoj djeci, da ponovno počnu živjeti.

 

Na taj način, „Dugi stol“ obavezao se da iduće godine organizuje ponovnu priliku za susret i razmjenu sa svrhom:

1. Borbe protiv zavjere ćutnje.

2. Pružanja žrtvama genocida i rata ne samo Srebrenice, priliku da javno govore i da ih se sasluša.

3. Nastavljanja debate i razmjene ideja među ekspertima i zainteresovanim ljudima iz ostatka Evrope i svijeta.

4. Omogućavanja bosanskim i internacionalnim ekspertima da izraze njihove poglede na Srebrenicu u Srebrenici.

5. Omogućavanja ljudima koji žive u Srebrenici ključne uloge u debatama u kojima nitko nije osuđivan na temelju pripadnosti.